Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH poručuje da budemo strpljivi i da je EU institucija kojoj treba težiti, uprkos preprekama, koje ponekad sami postavljamo, a ponekad nam ih postavljaju i drugi. Dok čekamo taj dan, kaže, treba da radimo na zajedništvu i kompromisu. Ne samo da bismo ušli u EU već da bismo opstali. Ideja mini Šengena mu se čini kao dobar put ka tome.

Zajedno ka evropskoj budućnosti

Vi ste na čelu Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini. Kako Vam se ove 2021. godine čini evropska perspektiva Zapadnog Balkana, pa i same BiH? Čini li Vam se da smo svi zajedno prilično daleko od članstva?
Vaše pitanje je i te kako ozbiljno, stoga zahtjeva i ozbiljan odgovor. Nažalost, još uvijek je u fokusu borba protiv pandemije virusa korona, a mi se, evo, nalazimo u 2021. godini. Prethodna godina je bila vrlo teška za sve građane, ne samo regiona već Evropske unije, kao i cijelog svijeta. S jedne strane, spoznali smo i saznali da ljudski rod nije neuništiv, a s druge ušli smo u potpuno nov način života. Sa svim restrikcijama sa kojima živimo i danas, iako sada posjedujemo nekoliko vakcina protiv virusa korona, situacija je još uvijek daleko od dobre, i svakako da ono što slijedi jeste ekonomski oporavak, a ekonomija svijeta zaista jeste uzdrmana uveliko pandemijom kovid 19. Ipak, postoje procesi koji se odvijaju kontinuirano i kada je u pitanja pozicija Bosne i Hercegovine u sklopu EU integracija i njenog pridruživanja Evropskoj uniji, četrnaest prioriteta po mišljenju Evropske komisije za članstvo Bosne i Hercegovine u Uniji svakako još uvijek čekaju na svoju punu implementaciju. Nažalost, rokovi su se davno probili, ali tih četrnaest prioriteta nisu uvjet za kandidatski status, već za status iznad kandidatskog, a to je započinjanje pregovara. Shodno tome, očekujemo kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu na proljeće ili ljeto ove, 2021. godine. Svakako da su EU integracije i približavanje Bosne i Hercegovine kao i svih ostalih država regiona pozitivne po regionalne odnose i mi se moramo voditi takvim aspiracijama i politikama, praviti mostove saradnje i spajati naše zemlje, kako bismo bili što kompaktniji i jači sutra kada budemo u punopravnom članstvu u EU.

Kako Vi kao pokret doprinosite evrointegracijama BiH?
Mi smo zaista jedna ozbiljna institucija u Bosni i Hercegovini i trudimo se da što aktivnije provodimo politike zajedništva, međusobnog povezivanja i saradnje. U koordinaciji sa našom centralom u Briselu u stalnom smo kontaktu sa najvažnijim institucijama unutar Bosne i Hercegovine, Evropske unije ali i regiona, i zaista mnogo je primjera na kojima mi doprinosimo razvoju EU integrativnih reformi i procesa. Partneri smo Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Parlamentarne skupštine BiH, imamo potpisane memorandume o saradnji sa entitetskim vladama, vladama kantona, preko 60 gradova i općina iz cijele Bosne i Hercegovine su naši partneri u procesu EU integracija na lokalnom nivou, kao i mnoge ostale institucije. Dakle, zaista je širok dijapazon našeg utjecaja i učešće u društveno-političkom diskursu unutar Bosne i Hercegovine. Ono što bih istakao jeste da i te kako imamo dobru saradnju sa regionalnim vladama i najvišim političkim predstavnicima u zemljama regiona. Svakako, kada je riječ o Republici Srbiji, istakao bih dugogodišnju uspješnu saradnju sa aktuelnim prvim potpredsjednikom Vlade Republike Srbije i ministrom prosvjete Brankom Ružićem, kao i sa ambasadorom Republike Srbije u SAD Markom Đurićem, sa kojim smo dugo godina sarađivali dok je bio na poziciji direktora Kancelarije Vlade Republike Srbije za KiM upravo u oblastima regionalne saradnje.

Koje su to evropske vrednosti na kojima svi zajedno još treba da radimo da bismo postali deo evropske porodice?
Svakako da je to zajednička saradnja, kompromis. Bez toga ne možemo razgovarati o boljoj budućnosti svih nas na ovim prostorima. To su, rekao bih, ne samo evropske vrijednosti već i univerzalne, i toga svi treba da se držimo i da radimo na takvim vrijednostima kao vodilji za bolje sutra naših država i regiona.

Šta možemo mi da uradimo, a šta Brisel? Ne čini li Vam se da ima i njegove krivice u sporom procesu evrointegracija?
Evropska unija je jedan ozbiljan klub, rekao bih, premijer liga, i ne bih rekao da selektor tog kluba, odnosno zvanični Brisel ne radi dovoljno. Nekoliko je strategija publicirano o Zapadnom Balkanu, i u njima su se uvijek nagovještavali gorući problemi svih država regiona, i danas, nakon nekoliko godina od strategije za Zapadni Balkan, ima mnogo otvorenih pitanja koja nismo uspjeli riješiti. Kada to kažem, mislim na sve zemlje potencijalne članice EU iz regiona. Naravno, uvijek postoje razlozi i sa strane Brisela zašto nešto još uvijek stoji, ne mrda se sa mjesta, nekada jednostavno ne postoji ni kompromis EU oko nekih važnih pitanja za ovu regiju, ali sve je to kratkoročno, i dugoročno gledajući, mislim da je Evropska unija i te kako poželjan tim za naše igrače (države) i da bismo posebno profitirali ulaskom u jednu takvu reprezentaciju, da se malo slikovito i sportski izrazim. Na nama je svakako da počnemo ozbiljnije da primjenjujemo prakse i standarde EU, da mnogo više shvatamo reforme kao nužnost za poboljšanje života nas i naših građana, jer na taj način dolazimo do veće uređenosti i funkcionalnosti sistema naših zemalja, i takvi pristupi su svakako vrlo važni da bismo išli naprijed ka Evropskoj uniji.

Neki procesi traju predugo

Da li Vam se čini da BiH polako „zaboravlja” ideju ulaska u Uniju, i ako je tako, kako se  ponovo vratiti na evropski kolosek?
Bosna i Hercegovina nije zaboravila na EU ideju i ulazak u Evropsku uniju nije pod znakom pitanja. Međutim, uslijed jednog kompleksnog ustavnog uređenja, sve reforme pa tako i one vezane za sami ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju, nisu jednostavne za implementiranje. Uz sve to, kada uzmemo i drastična politička razmimoilaženja, difrentne stavove, pa i česte disonantne izjave bazirane na stalnim političkim konfrontacijama, ipak možemo reći da malim ali sigurnim koracima idemo ka Evropskoj uniji. Naravno, posljednje dvije godine nisu kao što je to bio period od 2015. do 2019, kada je postignut najveći napredak u oblastima EU integracija, ali sada se svakako nalazimo i u jednoj za sve nas novoj situaciji uzrokovanoj pandemijom, pa prema tome resursi i svi napori koje je trebalo usmjeriti na EU procese otišli su na saniranje posljedica virusa korona, kako onih zdravstvenih, tako i onih ekonomskih. Stoga bih, iz tog aspekta, ocijenio taj trenutni napredak Bosne i Hercegovine jednom srednjom ocjenom.

Kakvo je raspoloženje naroda u BiH prema evrointegracijama? Ljudi u celom regionu su pomalo umorni od čekanja, kao da se i oni udaljavaju od ideje članstva... Kako i njih uveriti da je evropska perspektiva jedino čemu treba težiti bez obzira na prepreke i odugovlačenje?
Raspoloženje svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini glede članstva u Uniji još uvijek je zadovoljavajuće. Prema anketama, nešto više od 65 % građana je za ulazak u Evropsku uniju, što nas ohrabruje da nastavimo sa svim reformskim procesima. Međutim, kao i u svim zemljama regiona ima i evroskepticizma i kritičara same EU kao i članstva naših država u Uniji. Za mene je to razumljivo i prihvatljivo jer su naše zemlje demokratskih uređenja i načela, ali te kritike moraju imati svoja uporišta. Znate, kada vidite da mladi čovjek iz npr. Hrvatske sa svojom zdravstvenom legitimacijom može da se liječi u bilo kojoj zemlji EU besplatno ukoliko se zadesi u nekoj drugoj EU državi, to garantira i govori mnogo. Zatim, istom tom mladom čovjeku otvoreno je tržište od 500 miliona stanovnika. A tu je i mnogo drugih pogodnosti. Vjerujte mi, raspoloženje za ulazak u EU može biti samo veće kod svih građana i naroda u BiH. Ipak, slažem se da nekada neki procesi traju duže nego obično, i zato sigurno dolazi do zasićenja građana u pogledu EU integracija, ali ipak između EU i trenutnog stanja, mislim da će svi stanovnici naših država izabrati EU.

Da li mislite da će se članstvom u EU smiriti tenzije u regionu, pa i u samoj BiH? Eto, skoro su svi narodi obeležili desetogodišnjicu ukidanja viznog režima... Rekli ste da treba raditi da bude što više datuma koji entitete i narode povezuju, a ne razdvajaju...
Evropska unija je svakako lijek za cijelu regiju, ali mi moramo svi između sebe definirati nove odnose i potruditi se te odnose napraviti što boljima. Ja razumijem da uslijed svega što se desilo u prošlosti, uslijed izgubljenih života, imovine, godina i svega onoga što su ratna zbivanja donjela sa sobom svima u regionu, a posebice u Bosni i Hercegovini, u kojoj je najviše bilo ratnih dejstava, teško je ne zaboraviti sve ono što se dešavalo svakom građaninu, svakom narodu u BiH. Međutim, ne smijemo živjeti u prošlosti. Svako na svoj način iz svoga mišljenja treba je poštovati, ali mi moramo graditi mostove i rušiti barijere u mislima ljudi. Na mladim generacijama je velika odgovornost za suživot u budućnosti ne samo u Bosni i Hercegovini već cijeloj regiji, ali takav suživot je moguć samo uz kvalitetno evropsko obrazovanje, i smatram da kroz reforme obrazovanja u svim državama moramo doći do najboljeg modela koji će omogućiti nešto tako. Mi smo nedavno obilježili u Bosni i Hercegovini desetogodišnjicu od uvođenja bezviznog režima za građane Bosne i Hercegovine. Okupili smo najviše predstavnike svih nivoa vlasti iz BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, šefa EU delegacije i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, ministre sigurnosti i pravde Bosne i Hercegovine, ambasadore i sve one važne faktore koji su učestvovali prije deset godina upravo da bi BiH dobila taj bezvizni režim, gdje smo i mi kao institucija imali važan doprinos i zato smo zajedno sa Ministarstvom sigurnosti BiH i bili organizatori ove svečane ceremonije. Bio je to datum koji se obilježio u prisustvu svih političkih predstavnika oba entiteta, predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice, i to je bio pokazatelj kako nam treba mnogo više takvih datuma koji nas sve ujedinjuju.

Podržavate ideju mini Šengena. Da li mislite da region treba da se poveže dok čeka ulazak u EU? Da li smo jedni drugima potrebni bez obzira na to da li ćemo ući uskoro u EU ili ne?
Mislim da je ideja mini Šengena veoma dobra i da sve što predstavlja prednost za naše države treba podržati. Taj savez predstavlja olakšanje regionalnih ekonomskih razmjena, razmjena ljudi, usluga, i to će pojednostaviti život svih građana u regionu. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kao i sve ostalo, i to je jedno kompleksno pitanje koje će zahtjevati kompromis i dogovor o eventualnom pristupanju u sami sporazum i to će odlučiti zvanični politički predstavnici. Kada, i da li će, to je svakako na onima koji imaju za to legitimitet, a sada govorim o političkim liderima unutar BiH. Ali evo primjera Višegradske grupe, koja je 1991. osnovana kao jedna skupina Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske, zemalja koje su željele napraviti jedan model koji bi ih učinio kompaktnijima i krediblnijima za članstvo u samoj Uniji, i na kraju su zajedno i ušli u samu Uniju. Dakle, mini Šengen je jedna pozitivna ideja koja može doprinjeti da sve naše države i te kako budu ozbiljnije i kredibilnije ka putu ka EU, a kako će se sve to odvijati, vrijeme će svakako pokazati.